Close


Park šuma Slatina

Godina projektovanja
2022
Godina izgradnje
xxxx
Status
idejni projekat
Lokacija
Laktaši

Park šuma Slatina

 

Slatina 15 km od Banjaluke i 12 od Laktaša svojim položajem, nadmorskom visinom od 205 m i izvorištima termalne vode, predstavlja izvrsnu zonu za jedinstven doživljaj banjskog turizma i izgradnju kompleksa koji će kvalitetnoj lokaciji dati dodatnu vrijednost, kako u funkcionalnom, tako u estetskom i ekonomskom smislu. Kompleks banje se nalazi u centru naselja Slatina, oslonjen na glavnu saobraćajnicu sa koje se direktno ulazi u kompleks. Za vrijeme Austrougarske vladavine su otkriveni izvori, a ubrzo 1898. godine, otvoreno je kupalište Ilidža kada su izgrađeni prvi bistri i blatni bazeni sa termalnom vodom.

Poslije prvog svjetskog rata obnovljeni su stari i napravljen novi bazen, te napravljen novi hotel. U sezoni 1920/21. godina bilo je 43000 kupanja i tada je vladalo veliko interesovanje za banju u stranim trgovačkim krugovima koji su imali ideju da je osavremene i povežu sa Banjalukom izgradnjom električne željeznice. Država je odbila takve ponude i banja Slatina je 1928. godine postala vlasništvo Oblasne samouprave Vrbaske banovine. Zahvaljujući prvom banu Svetislavu Tisi Milosavljeviću banja je temeljito renovirana, podignuta su četiri paviljona sa 90 kreveta, izgrađen vodovod i rasvjeta, park i sunčalište. Uređena su četiri bazena, tri sa bistrom vodom i jedan sa blatom. 1935.godine banja je imala 250 kreveta, što je činilo drugom banjom u banovini (poslije Vrućice u Tesliću). 1936.godine je napravljen centralni objekat banje sa kupolom koja i danas dominira prostorom, a ta izgradnja je doprinijela da je u banji 1938.godine bilo 60000 kupanja, što je tri četvrtine u odnosu na sve banje banovine. Poslije II svjetskog rata banja je radila, ali bez značajnijih ulaganja i broj kreveta je bio oko 50.

Od osamdesetih godina XX vijeka banja je dio službe za rehabilitaciju i liječenje reumatskih oboljenja, a od devedesetih godina raspolaže sa 70 kreveta i ostvaruje 16000 kupanja u bazenima. Nakon njene devastacije u periodu rata 1992-95. godine, od 2003.godine počinju značajna ulaganja Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr. M. Zotović na obnovi banje, tako da 2011.godine raspolaže sa 300 kreveta u rekonstruisana dva paviljona, dva hotelska objekta i izgrađenom novom hotelu. Danas se Banja Slatina nalazi u sastavu Odjeljenja za liječenje i rehabilitaciju pacijenata sa reumatološkim oboljenjima, posttraumatskim i postoperativnim stanjima banjalučkog Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i poslije završetka novog objekta u januaru 2018. godine raspolaže sa 538 kreveta. Sa završetkom ortopedije i hirurških sala imat će još 54 nove smještajne jedinice.